Agonija želi reći borba. Borba na život ili smrt. Čovjek koji je u agoniji živi na takav način svoj život da se neprekidno bori protiv svoga života za svoj život. Agonija koja u sebi samoj nije sumnja, sumnja o Bogu, čovjeku, svijetu, životu i svemu što uopće može biti, nije agonija. Dubito, ergo sum napisao je sv. Augustin, što znači sumnjam, dakle jesam.
"Ništa nije toliko potrebno koliko da nekome budem potreban" - Abraham Joshua Heschel
Može li čovjek shvatiti smisao i svrhu svojega života? Je li za to potrebna Božja milostili je dovoljno sagledati čitav život, procijeniti uspone i padove, napose svoje bogatstvo i rećida sam živio ispunjen život? Život nije ono što danas proživljavam, ili što sam jučer doživio,već napose ono što ću sutra biti, a ne imati.
Tri puta ćemo postaviti pitanje zašto. Zašto Bog koji visi na križu postavlja pitanje zašto? Zašto novorođeni Bog bježi u Egipat od Heroda koji je dao pogubiti svu djecu mlađu od dvije godine zbog rođenja novoga kralja, njega, jer nije htio da ga isti taj kralj židovski svrgne s prijestolja? I zašto je uopće Juda izdao Isusa?
Moderni način razmišljanja, kroz sekularizaciju koja je posvuda prisutna, stvorio je od duše problem koji gotovo da i nema velike važnosti. Ali čovjek danas, ipak, kroz institucije psihijatrije i psihologije pokazuje sve veću skrb za vlastitu dušu. Dakako, čini nam se samorazumljivim kada kažemo da čovjek ima dušu, ali što ona uistinu jest?
Razmotrivši četiri teorije o prirodi povijesti (teoriju kontinuiteta, ciklusa, promjenjivosti i predodređenosti), njihovu vezu sa ljudskom stvarnosti...
Antipovijesna škola kaže da povijest nema ništa vrijedno što bi mogla poučiti mlade jer su sva iskustva subjektivna.
"Historia Magistra Vitae" – Cicero, De Oratore
Ljudi nikad nisu bili potpuno zadovoljni samo bilježeći događaje, nego su ih često nastojali i predviditi. Podlogu za to im je davala ideja o sudbini, tj. predodređenosti događaja u povijesti.
"Ne možeš dvaput stati u istu rijeku, jer druge i opet druge vode dalje teku. Idu naprijed i ponovo nazad." - Heraklit, Fragmenti
"Kada čovjek izvodi radnje vođen slijepo svojim nižim željama, njegovi postupci ga vežu za ravninu neukosti ili ravninu rođenja i smrti." - Isa II, Upanišade
