Zaključci povijesti

Ponavlja li se povijest u ciklusima ili je sadašnjost jedinstvena karika u lancu događaja koji su počeli velikim praskom? Jesu li deterministički zakoni prirode ili slučajnosti na kvantnom nivou i slobodna volja svjesnih aktera doveli do sadašnjeg trenutka?

Razmotrivši četiri teorije o prirodi povijesti (teoriju kontinuiteta, ciklusa, promjenjivosti i predodređenosti), njihovu vezu sa ljudskom stvarnosti, te didaktičku ulogu povijesti (pozitivizam i skepticizam), dana je jedna sinteza razmišljanja do kojih bi svatko nakon nekon vremena mogao doći čitajući klasične autore.

Povijest zbog svog vremenskog odmaka daje istinitiju sliku stvarnosti od dnevnih vijesti, no čak ni njoj se ne može slijepo vjerovati zbog pristranosti ljudske prirode. Ipak, povijest se na toliko načina preklapa sa drugim društvenim pitanjima bila ona iz etike, politike, ili religije, da se jedno bez drugoga ne može objektivno razmatrati. Proučavanje društvenih pitanja izvan povijesnog konteksta njih čini slijepima, dok proučavanje povijesti bez njih postaje prazno. Izumom interneta sadašnje generacije mogu pristupiti djelima prijašnjim autora i u bogatu riznicu povijesnih iskustva; što je ranije bila samo privilegija manjine, danas je dostupno većini.

Kao što većina danas ima pristup GPS navigaciji tako putem interneta ima pristup i povijesnim primjerima. Oni su kao navigacijska karta, koja pojedincu i društvu može pomoći u planiranju svoje putanje. Ta putanja bi mogla biti puno bolja nego što je sada kada bi dovoljan broj ljudi ili barem oni na vlasti razumili povijesne procese. To bi pomoglo u zaobilaženju stranputica, isto onako kao što vještina isčitavanja geografske karte pomaže u navigaciji. Tako bi umijeće povezivanja relevantnog povijesnog primjera sa određenom sadašnjom situacijom odgovaralo traženju svojih sadašnjih GPS koordinata.