U potrazi za duševnim zdravljem: Kako imati dobar i sretan život?

Kako idemo u susret međunarodnom danu sreće, a to je 20.03.2014. godine, samo po sebi nameće se pitanje odnosa zdravlja, posebice duševnog zdravlja i sreće. Sreća se posvuda nudi i preporuča, daju se upute na svakom koraku, kroz knjige, filmove, medije masovnih komunikacija… Neki čak govore o kultu sreće, pa čak i o pravoj tiraniji sreće. Mnogi se pitaju je li pojam sreće u današnjeg čovjeka postao isprazna i šuplja riječ, posebice kada se radi o zdravlju i seksu.

Odnos duševnog zdravlja i sreće praćen je cijelim nizom zanimljivih pitanja. Je li osjećaj sreće mjerilo duševnog zdravlja? Je li duševno zdravlje preduvjet autentične sreće? Jesu li nesretni ljudi duševno poremećene ili bolesne osobe? I obrnuto, jesu li svi sretni ljudi duševno zdravi?

Primarno pitanje jest što je to sreća i što je to duševno zdravlje. Uglavnom svi se slažu da svatko želi sreću i biti duševno zdrav. Međutim, definicija sreće nije jednoznačna za sve, kao što to nije ni definicija duševnog zdravlja. U literaturi i praksi možemo naći mnogo različitih definicija. Koliko su varijable definicije sreće ništa manje nisu varijabilne ni definicije duševnog zdravlja. Da bismo mogli razumjeti duševno zdravlje i sreću potrebno je definirati dobar, zdrav i sretan život, a ni to nije ni malo lagano.

Dobar, zdrav i sretan život u svjetlu pozitivne psihologije

Pozitivna psihologija je znanstvena disciplina o tomu što je potrebno za dobar život, dok nas filozofija uči kako treba mudro živjeti. Dobar život povezan je i sa zdravljem i sa srećom. Prema M. Seligmanu autentična sreća uključuje četiri tipa dobrog života:

• 1.Ugodan život koji uključuje postojanje pozitivnih emocija u najvećoj mogućoj mjeri i učenje vještina kojima se produljuje i intenzivira zadovoljstvo i ugoda
• 2. Predan život koji se očituje u poznavanju svojih sposobnosti i njihovoj realizaciji u radu, ljubavi, prijateljstvu, igri i roditeljstvu u što većoj mjeri
• 3. Smislen život koji se sastoji u pripadanju, predanosti i služenju nečemu većemu od nas samih
• 4. Uspješan život koji se očituje postizanjem poželjnih ciljeva.

Optimizam i sreća do koje on dovodi mogu se naučiti. Ako se netko ne može izdići iznad nevolje, patnje,ili bolesti onda je sam kriv jer ne misli pozitivno i ne zna biti sretan. Koncept sreće tako je pretvoren u imperative postizanja sreće, u neku vrstu kulta sreće koji se nerijetko pretvara u tiraniju sreće.

Sada se samo po sebi nameće vrlo intrigantno pitanje može li nas preventivna psihijatrija naučiti kako zdravo živjeti da bismo izbjegli ili pobijedili duševne poremećaje. Na žalost, unatoč nekim pokušajima preventivna psihijatrija gotovo kao da i ne postoji. Ali ipak postoje pokušaji definiranja zdravog života. Subjektivna dobrobit, pa i sreća gotovo u pravilu smatraju se pokazateljem i odrazom kako dobrog tako i zdravog života, što bi u stvari trebali biti sinonimi. Zdravi stilovi življenja uključuju postizanje što većeg zadovoljstva sobom i životom. Unapređenje duševnog zdravlja tijesno je povezano s promocijom zdravih stilova življenja. Što se može učiniti da ljudi budu zadovoljniji i sretniji, pa tako i duševno zdraviji? A to sada već postaje političko pitanje, pa ćemo o toj temi drugom prilikom.

Zdravlje kao subjektivna dobrobit i oblik sreće

Dok je za Sigmunda Freuda duševno zdravlje sposobnosti da se radi i voli, američki psihijatri Nelson A. Crawford i Karl Menninger (1930) definirali su duševno zdravlje kao „prilagođenost ljudi na svijet i jednih na druge uz maksimum efikasnosti i sreće“. Danas se duševno zdravlje definira ne samo kao odsustvo duševnog poremećaja ili bolesti, već i kao tjelesno, psihološko, socijalno i duhovno blagostanje i osjećaj dobrobiti. Sreća se također može definirati kao blagostanje i osjećaj dobrobiti. Osjećaj blagostanja i dobrobiti ima svoju hedonističku (zadovoljstvo, životna radost) i svoju eudaimonijsku (živjeti dobro i realizirati autentične potencijale) dimenziju. Ne odražava svaka sreća blagostanje i dobrobit, odnosno duševno zdravlje. S druge strane duševno zdravlje ne uključuje uvijek sreću, već često i patnju, ali ni duševni poremećaj ne uključuje uvijek samo patnju. Depresiju karakterizira pakleni osjećaj duševne patnje i nesreće, tako da je depresivna anhedonija ili nesposobnost za uživanje i radost dio duševne bolesti. S druge pak strane, maniju nerijetko karakterizira euforija, ushićenost i subjektivni osjećaj zadovoljstva, ali tu se radi o lažnoj sreći koja je povezana s iskrivljenom percepcijom realnosti i nerealnim doživljajem sebe. Kada je osjećaj sreće ili nesreće povezan s iskrivljenom percepcijom sebe i realnosti, tada se radi o duševnom poremećaju, i obrnuto ako doživljaj sreće i nesreće odražava primjerenu percepciju realiteta radi se o duševno zdravim osobama.

Imajući u vidu različite definicije koje se mogu naći u literaturi može se reći da duševno zdravlje uključuje određene vještine, karakteristike i ponašanja kao što su:

• 1.sposobnost da se živi produktivan i ispunjen život
• 2.sposobnost da se voli, radi i surađuje s drugima
• 3.prilagodba na svijet i skladan odnos sa sobom i drugima
• 4.osjećaj zadovoljstva i sreće
• 5.mogućnost učenja, osobnog rasta i razvoja
• 6. emocionalna reziliencija koja omogućuje uživanje u životu i prevladavanje boli, razočaranosti i tuge
• 7.duhovnost
• 8. osjećaj povjerenja, kompetencije, postignuća, humora, itd.

Drugim riječima duševno zdrava osoba ima osjećaj samopoštovanja i poštuje druge, prihvaća svoje i dobre i loše strane, autentično je zainteresirana za druge ljude i solidarrna s njima, ima sposobnost samokontrole i povezivanja i udruživanja s drugim ljudima, ima primjerenu percepciju realiteta i ciljno usmjerenje u životu, prilagođena je svojoj okolini, sposobna je za radost i sreću.

Umjesto zaključka

Sreća, osjećaj subjektivne dobrobiti i duševno zdravlje međusobno su povezani pojmovi, koji se djelomično preklapaju, ali nisu istoznačni. Svakodnevno vježbanje sreće značajno pridonosi duševnom zdravlju, a unapređenje duševnog zdravlja može značajno pridonijeti životnoj radosti i sreći.

Mala vježba

Udobno se smjestite… Sklopite oči…Udahnite duboko i izdahnite polako nekoliko puta… Neka se vase tijelo, um i emocije umire… Zamislite neko mirno jezero… ili rijeku koja mirno teče… Zamislite potpuni mir…

Kad budete spremni počnite razmišljati o značenju pojmova sreća i smisao života… Neka vaš um bude otvoren za sve njihove aspekte i značenja… Razmislite o svojemu iskustvu sreće i svrhe života… … Što vas čini sretnim/om? Što vam pruža radost? Kako često doživljavate trenutke istinske sreće? Kako znate kad ste sretni? Kakav osjećaj u vama prati pomisao na sreću i smisao života ?… Promatrajte ih iz različitih kutova… Možda vam unutarnji glas nešto govori… ili se možda pojavila neka slika pred vašim unutarnjim očima… Što sreća i smisao života vama znače?… Sjetite se nekih vrhunskih iskustava iz vašega života… Sjetite se nečega što je u vama izazivalo ponos… Što vas znači ljubav… sloboda… moć… igra…? Kako vam izgleda vaša sreća u budućnosti?… Za što vrijedi živjeti?… Imate li snove? Kako sebe možete najbolje ostvariti? Zamislite sebe tako u vama raste osjećaj sreće i zahvalnosti…