Naučena bespomoćnost i asertivni trening
Po Murphyijevom zakoniku, za sve nedaće na poslu uvijek je kriv onaj tko je zadnji dobio otkaz. Krivac je već odavno otišao, poslovni procesi i dalje ne štimaju, nitko se i ne trudi popraviti ih. Zaposlenike hvata čas panika, a čas tuga, međutim nitko ne odlazi okušati sreću na tržištu rada. Gotovo je sigurno da će takva dinamika rezultirati smanjenim tržišnim udjelom, a možda i bankrotom. Takvo stanje blisko je stanju koje se naziva naučena bespomoćnost, a manifestira se kao anksioznost i depresija čak i na fiziološkoj razini. Taj direktan utjecaj straha na ponašanje ove je godine (2014) opisan u The Journal of Neuroscience. Grupa znanstvenika identificirala je long-range neurone koji se protežu od centralnog dijela amigdale do područja u moždanom deblu poznatog kao PAG - Periaqueductal gray, koje je odgovorno i za bihevioralni odgovor na strah.
Zamislite situaciju u kojoj dajete elektrošokove zavezanom psu. Nakon nekog vremena pas se neće truditi pobjeći niti kad mu odvezanom dajete elektrošokove. Takvo ponašanje Martin Seligman (1968) je nazvao naučena bespomoćnost.
Taman kad ste se navikli na određenu količinu mobinga, uprava vas zadužuje da odrađujete posao otpuštenog djelatnika. Nije predviđeno ni povećanje plaće niti bonus. Svjetska kriza je, kažu, a Murphyjevo pravilo kaže da sve što može krenuti krivo, krenut će krivo i to najgorom varijantom. Najgora je varijanta da tijelo pamti. Prema istraživanjima u Laboratoriju za stres (2013), poznatog američkog sveučilišta UCLA, povezan je utjecaj socijalnog konteksta na genetske promjene u organizmu. Sama percepcija događaja kao što su odbijanje, otkaz i neprijateljstvo fiziološkim putem mijenja genetsku strukturu i povećava količinu supstance interleukin-6, koja je odgovorna za niz bolesti uključujući i kardiovaskularne.
I tako, oboružani saznanjem o stresu razmišljate krenuti na Jogu i meditaciju. Međutim teško je naći potrebno vrijeme, rade se prekovremeni i otplaćuje se potrošački kredit. Spremate se na ljetovanje. Osjećate probadanje u prsima za koje ste sigurni da nije otvaranje srčane čakre i bojite se najgoreg. Na djelu je Finagleov dodatak Murphyjevom zakonu. "Ako nešto može poći naopako, poći će u najgorem mogućem trenutku". Na svu sreću nije srce, samo mali napadaj anksioznosti.
Kako spriječiti ovaj crni scenarij. Jedan od odgovora je poboljšati uvjete na mjestima gdje provodite puno vremena. Jedno od takvih mjesta sigurno je mjesto zaposlenja. Ako trenutno niste zadovoljni kako vas tretiraju, tada vam je na raspolaganju mijenjanje odnosa sa suradnicima i sa šefom ili mijenjanje posla. Ljude ne možete promijeniti. Ukoliko to ne učinite moguće je da se ostvari i Flanaganovo pravilo koje kategorički tvrdi da su i Murphy i Finagle bili neizlječivi optimisti. U nekom trenutku valja sjesti i razmisliti treba li ostati na takvom poslu koje može rezultirati bolešću, proći asertivni trening ili dodatno izbrusiti svoje socijalne vještine i potražiti bolje radno mjesto. Pomoć u razriješavanju ove i sličnih situacija potražite putem asertivnog treninga ili body-empathy.com edukacije.
Reference
http://www.cshl.edu/Article-Li/scientists-discover-a-new-pathway-for-fear-deep-within-the-brain
http://www.nature.com/nrn/journal/v13/n9/fig_tab/nrn3301_F1.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Murphyjev_zakon
http://www.uclastresslab.org/pubs/Slavich_Cole_CPS_2013.pdf
http://psychology.about.com/od/lindex/f/earned-helplessness.htm
http://www.flyfishingdevon.co.uk/salmon/year2/psy221depression/psy221depression.htm